Pandemija korona virusa napravila je pometnju širom svijeta, broj zaraženih i preminulih raste iz dana u dan. Strah od zaraze, briga za bliske ljude, činjenica da je pandemija okupirala svaku oblast života djeluje negativno na psihu čovjeka i izaziva anksioznost i depresiju. Prvi val bio je veliki šok za cijeli svijet. Borba i vjera u bolje sutra držale su pozitivnost u ljudima. Nakon ljeta u kojem je primjetno došlo do pada u broju zaraženih sa hladnijim danima stigao je novi val. Psihologinja Alma Mahmutović pojasnila je šta se dešava sa ljudima u tom slučaju.
Svjedocimo se da živimo u jednom stanju da bilo koja vrsta noviteta, pogotovo nečega o čemu moramo da brinemo o svom psihofizičkom zdravlju. Taj prvi šok je i pojava same pandemije bila je nova stvar za nas. Pokušali smo svi na svoj način da se suočimo sa novonastalim situacijama i promjenama. U iščekivanju boljeg sutra poželjeli smo da sve ovo prestane tako da smo imali taj prvi val u kojem smo iscrpili sve svoje resurse počevši od finansija. Sjetimo se kupovine u supermarketima svih tih artikala koji nam i jesu i nisu bili potrebni. To je odbrambeni mehanizam koji se javlja u čovjeku da prilikom svake zabrinutosti u kojoj želi da spasi sebe i svoju porodicu, mora da razmotri sve faktore koji bi mogli doprinijeti nečemu da se spasi. Sve se to dešavalo u prvom valu i sa dolaskom ljeta pomislili smo da će sve to prestati, međutim, pretpostavila sam kao građanin i osjećala sam da će doći novi val – tvrdi Mahmutović i dodaje da sa novim valom dolazi i niz negativnih psiholoških promjena.
I meni kao personi koja je u svemu ovome živo biće isto izučavam pandemiju, odnosno COVID-19 da vidim šta se tačno dešava. Koliko virus ustvari utiče, da li mutira itd… Tako da sam pretpostavila da će doći novi val. Promjena vremena donosi neku novu gripu. Imunitet slabi i došao je novi val. Šta sada? Poprilično smo iscrpljeni i sama neizvjesnost uvijek troši naše resurse jer želimo svi biti sigurni. Želimo da se oslobodimo napetosti i straha. To je nešto što se najviše pojavilo ta anksioznost. Možemo o njoj pričati kao o jednoj najvećoj psihološkoj posljedici. Vrlo je teško za reći, ali mislim da će donijeti ovaj val velike psihološke posljedice i moramo se pobrinuti da posjetimo stručnjaka, koristimo besplatne brojeve za pomoć. Moramo uzeti u obzir da ovo nije lako podnijeti i da čovjek mora očuvati svoje psihofizičko stanje – zaključuje Mahmutović.
Na koji način još možemo prevenirati ili ukloniti anksioznost pogledajte u videu:
