Žene u Bosni i Hercegovini izložene su diskriminaciji u zapošljavanju i upravljanju javnim preduzećima, zaključak je sa promocije publikacije „Žene u bh. institucijama marionete zakonske kvote”, održane u Tuzli.
Promociju je organizovala Fondacija „Cure“, a autori publikacije su doc. dr. Amila Ždralović, doc.dr. Zlatiborka Popov-Momčinović i prof. dr. Zarfa Hrnjić.
Na skupu je rečeno da su se formalno zakonodavstvo i javne politike, koje se odnose na zaštitu prava žena u Bosni i Hercegovini, znatno poboljšali tokom proteklih godina.
Navedeno je da je kreiran Zakon o ravnopravnosti polova, kao i novi Gender akcioni plan na državnom nivou (usvojen u septembru 2013. godine); rodna kvota od 40% uvedena je u Izborni zakon BiH, a usvojene su i nove odredbe na entitetskim nivoima i u javnim politikama za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici.
Uz sve ovo, Bosna i Hercegovina je potpisala i ratifikovala sve važnije međunarodne dokumente iz oblasti ljudskih prava žena, uključujući i Konvenciju Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istambulska konvencija) 2013. godine.
Međutim, istinske promjene u praksi su veoma spore. Žene ostaju bez mogućnosti uživanja ljudskih prava, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi, a dijalog i partnerstvo između vlade i nevladinih organizacija za unapređivanje i zaštitu ljudskih prava i dalje su daleko od zadovoljavajućeg, rečeno je na ovom skupu.
Takođe, prisutan je ozbiljan problem nejednakosti utemeljenih na rodu i diskriminacije žena pri pristupu tržištu rada koje se obično dešava u kombinaciji sa strukturalnim stereotipiziranjem i problemom neplaćenog rada, koji neproporcionalno pogađaju žene.
Trenutne strategije za zapošljavanje ne pristupaju ozbiljno pitanju učešća žena na tržištu rada tako da se ne dešava poboljšanje koje bi trebalo doprinijeti smanjenju siromaštva.
Svi ovi faktori odražavaju se na veoma nizak broj zaposlenih žena. Samo oko jedne trećine (37,3%) zaposlenih u 2013. godini bile su žene, što znači da se tokom te godine nije desio značajan napredak u odnosu na prethodne.
Takođe, činjenica da postoji dva puta više nezaposlenih žena sa univerzitetskom diplomom nego nezaposlenih muškaraca je alarmirajuća, navedeno je na promociji.
Od lokalnih vlasti očekuje se da ključne probleme i potrebe žena, identifikovane u gender senzitivnoj analizi situacije u lokalnoj zajednici, ugrade u strateške dokumente lokalnog razvoja, te da izrade, implementiraju i evaluiraju lokalne gender akcione planove (GAP), kao i gender senzitivne budžete.
Izvor: bhrt.ba