Samo ekonomski samostalna žena može biti ravnopravna u porodici i društvu. Međutim, u Crnoj Cori, kao i u svijetu, još uvjek dominira model koji favorizuje muškarca u poslovnom svijetu. Da tradicionalne rodne uloge prestavljaju tešku, ali ne i nepremostivu prepreku potvrdila je za portal ,,Poduzetnice.ba“ i predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore Edita Dautović.
Ona ističe da hrabre žene, koje su iskoračile na muški teren, sada sebi uspješno krče put, i pri tome pokušavaju da sa sobom povedu što više drugih žena, ,,kako bi sve zajedno uspješno poslovale i napredovale“.
Koja je glavna misija Udruženja preduzetnica Crne Gore?
Udruženje ohrabruje sve žene u Crnoj Gori da pronađu ličnu motivaciju i da se uključe u preduzetničke aktivnosti. Cilj je povezivanje preduzetnica na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom planu na osnovu identifikovanja domaćih preduzetnica kroz članstvo u udruživanje; kao i podsticanje razvoja sopstvenih preduzetničkih ideja, mogućnosti, potreba članica i udruženja (kroz druženje, izložbe, sajmove, studijska putovanja i dosadašnje obrazovanje i samoobrazovanje članica udruženja, praćenjem seminara i radionica).
Udruženje preduzetnica Crne Gore je napravilo značajan iskoraku razvoju ženskog poduzetništva kroz određene programe i međunarodna okupljanja. Tako je regionalno povezana i uključena u projekat ,,Zapadni balkan“. Recite nešto više o tome.
Prvi susret preduzetnica Balkana je održan osmog februara 2009.godine u Draču, kada je i odlučeno da se formira Balkansko udruženje žena u zanatstvu. Nakon toga, trećeg marta iste godine, 10 uspješnih preduzetnica osnovale su Udruženje preduzetnica Crne Gore. Ideja okupljanja preduzetnica Balkana i Jugoistočne Evrope i formiranje nacionalnih organizacija, u svim zemljama, nastala je u okviru projekata „Zapadni balkan“, 2008-2018 godine. Projekat se realizovao u tri faze.
Prva faza je podrazumijevala formiranje ženskih organizacija pored Zanatskih komora i jačanje kapaciteta organizacija 2008-2011, druga faza je bila fokusirana na podršci članstvu organizacija kroz dualni sistem obrazovanja 2011-2014, dok je treća faza podrazumijevala jačanje kapaciteta partnerskih organizacija, afirmacija mladih preduzetnika/ca na 20 posto na kraju projekta, zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost, zelenu površinu i društveno odgovorno poslovanje, 2014-2018 godine.
Sve faze finansiralo je Ministarstvo ekonomije Savezne Republike Njemačke i organizacije SEQA, Zanatska komora Koblenc sa Srednjestaleškim biroom Balkan – mreže za razmjenu informacija i iskustava Jugoistočne Evrope i Balkanskim Udruženjem žena u zanatstvu zajedno sa 11 zemalja koje su uključene u projekat kroz Zanatske komore i nacionalne ženske organizacije.
Ko su bili partneri i podrška pri osnivanju Udruženja u Crnoj Gori
Udruženja pri osnivanju ogromnu podršku imalo je od Zanatsko-preduzetničke komore Crna Gora kao krovne organizacije zanatstva u CG, koja je izgradila zanatsku samoupravu u našoj zemlji, reformu stručnog obrazovanja i razvoj usluga za srednjestalešku privredu.
Iza Vas su godine napornog rada, a odličan rezultat desetogodišnjeg truda je evidentan. Možete li nas podsjetiti na početke rada Udruženja?
Počeci našeg udruživanja su bili sigurni koraci, a mi smo bile pune entizijazma. Imale smo jasnu viziju – snažno udruženje koje podstiče unapređenje i razvoj ženskog preduzetničkog, liderskog potencijala i poslovne izvrsnosti kroz međusobno povezivanje poslovnih žena i preduzetnica, pružiti edukaciju i savjetovanje. Žensko preduzetništvo je bilo na niskom nivou. Preduzetnica je, uslijed gubitka i ostajanja bez posla, u vremenu tranzicije pokretala biznis iz „nužde“. Utom periodu, veliki procenat žena ulazi u biznis, kada su ,,natjerane“ odnosno kada ne vide drugi izlaz. Dobre strane preduzetništva ,,iz nužde” mogu biti vezane za visok nivo motivacije, a loše za nizak nivo pripremljenosti i znanja.
Danas je Crna Gora zemlja koja se brzo razvija, važi za atraktivnu turističku destinaciju u kojoj stranci rado dolaze, a lokalno stanovništvo sve više ulaže u svoj razvoj i emancipaciju, a samim tim i razvoj ženskog preduzetništva. Naša privreda se oslanja na dvije grane: poljoprivredu i turizam, a sa sigurnošću mogu dodati i preduzetništvo sa akcentom na žensko. Crna Gora je zemlja u kojoj vlada ekonomska, socijalna i politička sigurnost i koja ima svoj pozitivan pravac u razvoju.
Predsjednica ste Udruženja preduzetnica Crne Gore koje 2. marta slavi deceniju postojanja. Da li možete da nam otkrijete kako ćete obilježiti jubilej?
Biće nam čast i zadovoljstvo da desetogodišnji jubilej proslavimo prvenstveno sa našim preduzetnicama, partnerima na projektima, institucijama koje su sa nama sve ove godine, stranim i domaćim donatorima, ambasadama, regionalnim mrežama, međunarodnim stranim organizacijama, civilinim sektorom, diplomatama u Crnoj Gori, saradnicima, prijateljima, sponzorima događaja kao i učesnicima manifestacije. Desetogodišnji jubilej će biti u vinskom podrumu ,,Šipčanik”, drugog marta u 20 časova. Program će upotpuniti tri modne revije odnosno modne dizajnerke Nataša Pejović i Edita Nimanbegu Barović iz Crne Gore, Marija Šabić iz Srbije i modni kreator Diaz Kova iz Bosne i Hercegovine.
Kako je počela Vaša poduzetnička priča. Kada se u Vama, pojavila smjelost da zakoračite u privatni biznis?
S obzirom da potičem iz preduzetničke porodice negdje sam oduvjek znala da ću imati svoj biznis i osnovati svoje preduzeće. Bilo je samo pitanje vremena i izbora onoga što će za mene predstavljati fokus poslovanja. Radeći za drugog u agenciji za nekretnine, izbor da otvorim svoju je bio logičan jer onog trenutka kada sam osjetila da mogu više i drugačije i da imam dovoljno znanja , iskustva, ali i svojih ideja krenula sam samostalno da poslujem.
U privatnom biznisu ste više od 13 godina. Šta je ono najvažnije što ste naučili za te godine rada, a šta Vam je najviše koristilo u daljem profesionalnom razvoju?
Upornost, jasna vizija i želja da budem samostalna u svom poslovanju predstavljaju snagu koja me pokreće i danas. Da bi bio uspješan, neko ko vodi preduzeće, nebitno da li je to žena ili muškarac, treba i mora imati znanja za donošenje dobrih poslovnih odluka, izražene komunikacijske vještine i umjeće rada sa ljudima, i ogroman prag tolerancije.
Koliko je u ženskom poduzetništvu prisutna solidarnost. Koliko je imamo, treba li raditi više na tome?
Ženska solidarnost postoji i što je žena uspješnija, to je više spremna da pruži ruku i podršku. To je i razlog što su se uspješne žene 2009. godine udružile i osnovale Udruženje preduzetnica Crne Gore. Željele smo da promocijom uspješnih primjera crnogorskih preduzetnica unaprijedimo ambijent za žensko preduzetništvo i motivišemo žene da pokrenu sopstveni biznis. Udruženja je okupilo više od 150 uspješnih žena koje zajednički teže da unaprijede svoj položaj. Udruženje se nesebično bavi jačanjem kapaciteta i pružanjem informacija koje su ženama neophodne za započinjanje i razvoj spostvene biznis ideje. Smatramo da bi se žene, u poslovnom svijetu, trebale više udruživati i oslanjati jedna na drugu umjesto da se doživljavaju kao konkurencija. Jedino tako možemo stvarati pozitivan poslovni ambijent u kojem umjesto predrasuda kvalitet žena dolaze do izražaja.
Možemo li porediti muško i žensko poduzetništvo. Da li je ženama dodatno teže jer su žene imajući u vidu da živimo u, još uvijek, tradicionalnim društvima?
Svijest Crnogoraca se polako mijenja, ali će kod žena preći teži put u odnosu na muškog kolegu i na svojim leđima nosiće ne samo teret poslovanja, već i obaveze koje se odnose na porodicu. Muško i žensko preduzetnistvo se može porediti u smislu kreativnosti, ali je njen fokus različit. Prema istraživanju iz 2017. godine koje je sprovelo Udruženje preduzetnica Crne Gore, 61.3 posto ispitanica je potvrdilo da se u našem društvu podjednako afirmiše uspjeh žena, što pokazuje da većina populacije ima nediskriminatorne stavove po pitanju uspjeha polova. Mišljenja sam kao većina ispitanica, samo što muškarci lakše dolaze do uspijeha iz razloga što oni imaju veći tim saradnika.
Da li ste zadovoljni podrškom koju poduzetnice imaju od institucija?
Vlada Crne Gore i drugi donosioci politika na nacionalnom nivou (ministarstva, organi uprave…), organi lokalne samouprave – lokalne vlasti u značajnoj mjeri nas podržavaju, ali bi sve to moglo biti bolje. Žene u Crnoj Gori su vlasnice imovine u samo malom broju slučajeva što odražava tradicionalne stavove o tome da samo muškarac nasljeđuje i posjeduje imovinu, te samim tim žene teže dolaze do kreditne podrške. Dakle, treba izvršiti promjenu tradicionalnog pristupa imovini i vlasništvu nad njom. Treba poraditi na akcionom planu Strategije razvoja ženskog preduzetništva 2015-2020 godina, kroz konkretnu podršku. Uskladiti institucije i napraviti sinergiju između njih, kako bi imali lakši pristup informacijama i umrežiti različite aktere ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, radi buduće saradnje.
Možete li navesti neke bitne razlike odnosno sličnosti između poduzetnica starije i mlađe generacije?
Žene koje su dugo u biznisu, su dobre organizatorke, posjeduju sofisticiranost i želju za napredovanjem kroz cjeloživnotno učenje i uklapaju se u globalnu ekonomiju baziranu na modrnim interacijama i infomacionoj tehnologiji. One posjeduju važna znanja i značenja vrijednosti kojima mogu doprinjeti društvenom dijalogu i ekonomskom razvoju. Više pažnje porodičnim okolnostima prilikom pokretanja posla, pažljivljije razmatraju šanse za uspjeh i do detalja potencijalne mogućnosti neuspjeha, prije nego što založe porodičnu kuću ili stednju kao kapital za pokretanje firme.Nova generacija preduzetnica posjeduje samopouzdanje, vjeruju u sebe, dobro su organizovane i spremne su da se suoče sa problemima. Na sebe preuzimaju veći dio obaveza koje se odnose na porodicu i dom.
Nedavno ste u Srbiji potpisali memorandum o razumjevanju i saradnji sa udruženjima poslovnih žena iz Srbije i BiH, recite nam nešto o tome?
Boravak na Kopaoniku i prisustvo naučnoj konferenciji MAK2019, iskoristila sam da se dodatno povežem sa preduzetnicama regiona. Mada sa Udruženjem “PoduzetniceIN” saradnja već ima svoju istoriju i realizuje se i kroz projekat “Ja volim Baklan” , konstantno nastojimo stvarati jaču regionalnu preduzetničku mrežu i raditi na zajedničkim projektima. Što nas je više, veće su i mogućnostu za međusobnu podršku, ali i podršku koju očekujemo od drugih.
Koji bi bio Vaš savjet za sve žene koje su se odvažile da zakoračaju u privatni biznis?
Smatram da u životu svako treba da se izbori za ono što želi. Uložite u sebe, uložite u prave ljude oko Vas i borite se za svoje ciljeve. Neće biti lako. Padaćete, ali ustanite i idite dalje. Učite na tuđim greškama, ali ne bježite od svojih. Budite spremne da snosite posledice svojih odluka. Odustanite samo ako nema smisla boriti se više. Nađite novi fokus.
PODUZETNICE.BA