Besplatna pravna pomoć: 372 kandidatkinje otvorile web obrazac za pomoć
Žene kandidatkinje na Opštim izborima 2018. godine u Bosni i Hercegovini samo su sjena svojih muških kolega, a njihov najveći problem je nevidljivost i nejednakopravnost, zaključile su predstavnice Udruženja građanki Grahovo, Fondacije INFOHOUSE, Fondacije CURE i Centra ženskih prava na Drugom debatnom Forumu kandidatkinja sa izbornih lista na općim izborima 2018. godine održanom danas u Sarajevu.
Projekat koje su ove nevladine organizacije zastupale nosi naziv „Pravna pomoć kandidatkinjama na izborima u oktobru 2018“, a cilj je zaštita prava žena u politici u Bosni i Hercegovini kao i povećanje pravne zaštite kandidatkinja u slučaju povrede njihovih izbornih prava, prije i poslije izbora.
Direktorica Udruženja građanki Grahovo, Danka Zelić kazala je kako su se danas okupile kako bi vidjele da li su i koliko kandidatkinje zadovoljne rezultatima na ovogodišnjim izborima.
Podsjetila je kako je ovo udruženje prije samih izbora organizovalo forum sličan današnjem, ali u Banjaluci. Tada su promovisali projekat pravne pomoći kandidatkinjama na izborima i to pod sloganom „Skini lažno lice politike“.
– Na ovom forumu ćemo predstaviti podatke i analizu koje je udruženje građanki Grahovo više mjeseci radilo na području BiH, a istraživali smo gdje su žene u izborima, koliko one javno govore, koliko su prepoznate u društvu, ali i u svojim strankama – rekla je Zelić.
U ovoj analizi su uvidjeli jako puno propusta i problema u samom izbornom procesu, a Zelić naglašava da podaci, na žalost, govore kako žene nisu uspjele poboljšati situaciju sa dodjelom mandata u odnosu na Opšte izbore 2014. godine.
– Dolazimo do zaključka kako političke partije još uvijek nisu prepoznale žene kao jednakopravne u tom smislu – kazala je.
Osnovni zadatak predstavnica nevladinih organizacija bio je pružanje besplatne pravne pomoći političarkama koje su kandidatkinje na listama za opće izbore.
Informisali smo građanke, kandidatkinje na radionicima i seminarima o mogućnosti dobijanja ovakve vrste pomoći i njihov interes je bio vrlo značajan, kazala je direktorica Centra ženskih prava Duška Andrić.
– Većina njih je izjavila kako se osjećaju sigurno jer znaju da neko stoji iza njihovih leđa – naglasila je.
Između ostalog, istaknula je da je link za besplatnu pravnu pomoć na web stranici Centra ženskih prava posjetilo 372 kandidatkinje, a njih 20 se obratilo putem e-maila ili telefonom.
– Međutim, prava pravna pomoć kreće onog momenta kada vi ostavite svoje lične podatke i kad krenete u proces. Imali smo tri kandidatkinje koje su se odlučile da pokrenu nešto. To je još uvijek u toku, a dokle će one ići je njihovo pravo i sloboda – rekla je.
Kandidatkinje su postavljale brojna pitanja, kazala je Andrić, a samo neka od njih su razlozi napada stranačkih kolega, pitanja verbalnog šikaniranja i iznošenja neistina putem medija i društvenih mreža.
Naglasila je kako su začačkale novu sferu podrške političarkama, a sada je na njima da iskoriste ono što su im ženske grupe ponudile.
Dženana Alađuz, direktorica fondacija INFOHOUSE kazala je da našim muškarcima, liderima političkih pratija ne pada na pamet da ostave svoje pozicije, čak i kada je u pitanju dodjela kompenzacijskih mandata.
Istakla je da žene ipak snose dio odgovornosti, a razlog je to što mnoge od njih koje budu postavljene na kandidatsku listu, nikad nisu pročitale Zakon o ravnopravnosti spolova BiH.
– Svaka stranka mora da primjenjuje ovaj zakon u svojim statutarnim i drugim dokumentima, ali s druge strane, čak i da su kandidatkinje detaljno upoznate sa zakonom, ako stranka ne pruži financijsku pomoć za reklamu, kako će onda iko glasati za njih? – rekla je Alađuz.
Podsjetila je na istraživanje iz 1985. godine kada je 25 posto žena bilo na svim nivoima vlasti u Republici BiH, te ukazala da je taj postotak danas znatno manji.
– Sada, u našim najsvjetlijim demokratskim trenucima taj podatak iznosi samo 14 posto, i kako da nam bude bolje? – istakla je ona, te dodala kako samo u BiH 40 posto jednog zastupljenog spola znači ravnopravnost, a svugdje na svijetu je to zapravo manjak.
Alađuz je poručila da se mora prestati sa lažnim izgovorima i da se „vječni“ stranački lideri moraju maknuti sa svojih pozicija kako bi neke nove snage imale priliku da dođu. Kako je kazala, poražavajući je podatak da se od 42 zastupnika u Zastupničkom domu Paralmentarne skupštine nalazi samo sedam žena, što predstavlja 19 posto.
– Od svih sedam žena samo jedna je dobila direktan mandat, dok su ostale dobile kompenzacijske mandate – pojasnila je Alađuz.
Poručila je da se borba za ženska prava mora nastaviti.
– Čak i nepromjenjivi Trump će sada imati kolegice iz Predstavnika manjinskih naroda koje prije nisu smjele doći ni do portira u tu zgradu, a sada će one donositi odluke. Dakle, sve se mijenja, samo kod nas idemo prema dole, demokratski – rekla je Alađuz.
O rezultatima komunikacije sa učesnicama ovog projekta govorila je direktorica Fondacije CURE Jadranka Miličević.
Kazala je kako je ova fondacija imala predizborne treninge u Tuzli, Sarajevu i Banjaluci, na kojima je sudjelovalo tačno 66 žena, i sve su bile kandidatkinje na izborima.
– Nama je bilo važno što smo sve njih kontaktirali poslije izbora, a od 43 kandidatkinje od kojih smo dobili povratne informacije, njih četiri su se uspjele izboriti za svoju poziciju – istakla je Miličević.
Pitanje koje je ova fondacija uputila kandidatkinjama jeste šta smatraju najvećom preprekom, a odgovor koji su dobili nije iznenađujući. Naime, upravo nekolegijalnost njihovih kolega, odnosno partnera je po njima najveći problem.
– Sama nevidljivost kandidatkinja u medijima je jedna od najvećih prepreka sa kojima su se one susrele, a to su i napisale. Od 63 žene, samo njih dvije su bile u medijima. Međutim, žene su odlučne da naprave iskorak i da se izbore za svoja prava – rekla je Miličević, te dodala da za najvećeg krivca smatra političke partije i muško članstvo.
– Oni sve obećaju, ali u primjeni ništa nema, jer evo ako uzmemo u obzir medijska predstavljanja, mogli smo vidjeti prazne stolice iz razloga što lider nije mogao biti u istom momentu na dva mjesta, a nije mogao, ili zapravo bolje reći nije htio poslati kolegicu koja bi ga zastupala – zaključila je.
Da se položaj žena u političkom životu popravlja potvrdila je to i Ismeta Dervoz, bivša članica Stalnog izaslanstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, međutim, istaknula je da ni demokratizacija partija kao ni potpuna ravnopravnost spolova u BiH nije postignuta.
– Očigledno je da mi još uvijek živimo u muškom svijetu u kojem malo teže dolazimo do mogućnosti da pokažemo sva znanja, ali na najtežim mjestima, tamo gdje se najviše radi i gdje je potrebno najviše angažmana provedenog na radnom mjestu, su uvijek žene – naglasila je, te dodala kako naše žene imaju i znanja i sposobnosti, samo ih trebaju na pravi način upotrijebiti.
Paritet i jednake mogućnosti, te mlade, sposobne i obrazovane žene koje imaju dovoljno odlučnosti i snage su ono za šta se Dervoz zalaže.
– Žene koje žele da se aktiviraju u javnom životu i žene koje neće obeshrabriti stvari koje politika neminovno nosi sa sobom su ono što nama treba. Trebaju nam žene koje će zauzeti mjesta koja im pripadaju – zaključila je.
Realizacijom ovog projekta, Udruženje građanki Grahovo u saradnji sa Fondacijom INFOHOUSE, Fondacijom CURE i Centrom ženskih prava žele doprinijeti unapređenju partnertstva sa političkim partijama kako bi kandidatkinjama omogućili bolju informiranost o izbornim procesima, ali i ostvarenju osnovnih izbornih prava. Također, ova aktivnost, koja je prva ove vrste u BiH, pružit će besplatnu pravnu pomoć kandidatkinjama kojim na bilo koji način budu povrijeđena izborna prava.
(Belmina Pašalić, Interview.ba)