Gender mainstreaming (eng.) ili uključivanje principa ravnopravnosti spolova jedan je od međunarodnih standarda za postizanje ravnopravnosti spolova, uvršten u međunarodne instrumente kroz Pekinšku deklaraciju i Platformu za akciju na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama 1995. godine. Kao rodno osviještena politika znači (re)organizaciju, unapređenje, razvoj i vrednovanje političkih procesa s ciljem uključivanja aspekta ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku na svim nivoima i u svim koracima (Vijeće Evrope, 1998). Uključivanje principa ravnopravnosti spolova je transformativan pristup djelovanja koji predstavlja i dugoročnu strategiju, usmjerenu na implementaciju specifičnih politika s ciljem sveobuhvatnog unapređenja položaja žena u društvu, ali i na sam proces uključivanja principa ravnopravnosti spolova u sve politike, zakone i prakse.
Članom 24. Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (ZoRSBiH) data je obaveza svim zakonodavnim i izvršnim tijelima Bosne i Hercegovine da princip ravnopravnosti spolova uključuju u sve zakone, politike i prakse. Ova obaveza uvrštena je i u strateške ciljeve trećeg po redu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2018-2022. godina. U skladu s tim, sve institucije u BiH na svim nivoima vlasti treba da donose i da aktivno provode javne politike i strateške mjere za postizanje ravnopravnosti spolova.
Ostvarivanje pune ravnopravnosti spolova uključivanjem principa ravnopravnosti spolova u parlamentima podrazumijeva ravnomjernu zastupljenost žena, njihovo učešće u parlamentarnim funkcijama, donošenje rodno osjetljivog zakonodavstva i punu primjenu zakona, politika i procedura koji podržavaju načela ravnopravnosti spolova, mijenjajući tako uobičajena ili postojeća pravila, ponašanja i prakse unutar parlamenata i čineći ih inkluzivnijim i pravednijim.
Parlament koji u svojim strukturama, operacijama, metodama i radu odgovara na potrebe i interese muškaraca i žena je rodno osjetljiv parlament. Rodno osjetljivi parlamenti uklanjaju prepreke za puno sudjelovanje žena i nude pozitivan primjer ili model za društvo u cjelini (IPU, 2012).
Na 127. zasjedanju Interparlamentarne unije (Quebec, oktobar 2012. godine) usvojen je Akcioni plan za rodno osjetljive parlamente, koji promiče ravnopravnost spolova i daje konkretne preporuke za djelovanje kroz sedam osnovnih područja (za akciju). Rodno osjetljiv parlament, tako, zastupa jednak broja žena i muškaraca u svim tijelima i unutarnjim strukturama parlamenata; razvija okvir politike ravnopravnosti spolova; uključuje princip ravnopravnosti spolova u cjelokupan rad parlamenta; razvija parlamentarnu kulturu koja promiče ravnopravnost spolova i odgovara na potrebe i stvarnost parlamentaraca i parlamentarki kako bi uravnotežila radne i porodične odgovornosti; podstiče aktivan angažman parlamentaraca (muškaraca) na zagovaranju ravnopravnosti spolova; podstiče političke stranke da preuzmu proaktivnu ulogu u promicanju i postizanju ravnopravnosti spolova, te osigurava kapacitet i resurse parlamentarnog osoblja za uključivanje principa ravnopravnosti spolova u parlamentarnu upravu.
Rodno osjetljiv parlament prati (i traži) punu ravnopravnost spolova; jednaka prava i muškaraca i žena u učešću u parlamentarnim strukturama i procesima, bez diskriminacije. Rodno osjetljiv parlament je savremen parlament; onaj koji se bavi jednakošću i odražava zahtjeve savremenog društva (EIGE, 2020).