Piše: Dr.Lejla Cerić Džaferović, stomatologinja, specijalistica parodontologije i bolesti usta
Najjednostavnija definicija stresa je da stres predstavlja vrstu energije, koje se tijelo, nakon doživljene stresne situacije, mora osloboditi.
Postoje dva mehanizma za oslobađanje od stresa, vanjski i unutarnji. Vanjski predstavlja vrijeđanje, vikanje, bacanje predmeta – prilično prirodnu reakciju, koju uočavamo kod ljutitog djeteta. Pošto je takva vrsta reakcije društveno nepoželjna, oslobađanje stresa u savremenom društvu se vrši kroz bavljenje sportom, rekreacijom u teretanama… Unutarnji mehanizam oslobađanja od stresa podrazumijeva oslobađanje stresa u sebi, zbog čega nastaju psihofizičke posljedice i povećan tonus muskulature glave i vrata.
Emocionalni stres, kojeg doživljavamo u većoj ili manjoj mjeri, može djelovati na žvačnu funkciju, usloviti nastanak stiskanja i škripanja zubima i tako dovesti do vidnih oštećenja zuba i jedinog zgloba glave, čeljustnog zgloba. Moždani centri za emocije isprovocirani stresom, utiču na mišićnu funkciju žvačnih mišića, dovodeći do njihovog učestalijeg grčenja (kroz pojavu škripanja i stiskanje zuba), rezultirajući jutarnjom napetosti i bolom u području mišića glave i vrata.
Škripanje i stiskanje zuba su nepoželjne mišićne aktivnosti, koje se mogu javiti i danju i noću. Ono što je bitno naglasiti je da nastaju na podsvjesnom nivou. Budite se sa zubima koji su u čvrstom zagrizu i prisutnim jutarnjim bolom, osobito u području žvačnih mišića.Na noćno škripanje vas upozoravaju vaši ukućani, kojima ometate normalan san… Svaka epizoda noćnog škripanja zubima traje u prosjeku 9 sekundi, sa međufazama odmora u jednom satu sna dešava se oko 40 sekundi aktivnog škripanja. Ljudi češće bruksiraju kada spavaju na boku nego na leđima.
Osim emocionalnog stresa,uzrok bruksizma može usloviti i korištenje određenih lijekova a postoje i teorije genetske predispozicije za škripanje zubima.Škripanje i stiskanje zubima su vrlo čest i gotovo normalan nalaz u općoj populaciji. Štetne posljedice ovih štetnih podsvjesnih mišićnih kretnji, jesu trošenje zubnog tkiva, čime se povećava reakcija zuba na vanjske nadražaje, toplo i hladno. Gubitkom zubne supstance se smanjuje visina zagriza,što izaziva direktne reperkusije na čeljustni zglob koji počinje da pati.Neblagovremenom terapijom ,nastaje“ škripanje zgloba“ kao i bolne senzacije u području zgloba,osobito priliom jela. Dugogodišnjim ignorisanjem problema bol mišića postaje veća i zahvata veći region, ostale mišiće glave i vrata, spuštajući se i u regiju ramenog pojasa. Vrlo česte su i glavobolje.
Pitamo li se koja od ove dvije aktivnosti je štetnija za zdravlje zuba, odgovor je stiskanje zuba, jer ono traje u kontinuitetu. Čvrstim, dugotrajnim stiskom zuba u zagrizu, bez relaksacije, ugrožavamo cirkulaciju potpornog aparata zuba i samim tim sva tkiva koja pružaju potporu zubu za njegovu čvrstu i zdravu poziciju, bivaju ugrožena.
Stoga,slijedi zaključak, ukoliko primjetite gubitak zubne supstance uz pojačanu preosjetljivost zuba,praćenu isključivo jutarnjim bolom u području žvačnih mišića priu pitajte svoje ukućane da li škripite zubima?
Terapija ovog poremećaja se kod nas praktikuje izradom udlaga protiv bruksizma,koje se nose noću. One funkcionišu na vrlo jednostavnom principu,da mozak naredi mišićima kretnju škripanja ,udlaga tu kretnju onemogući i vi podsvjesno od te kretnje odustajete.
Nakon rješavanja udlagom problema bruksizma i bruksomanije, ostaje još samo da naučimo kako da unutarnji način oslobađanja od stresa zamijenimo vanjskim.
PODUZETNICE.BA
