Puno je toga što se čini da se mladi zadrže u BiH i regionu, ali prostora da se uradi i više i bolje itekao ima.
Migracija (kretanje) stanovništva je sasvim normalna stvar i dešavala se kroz cijelu istoriju čovječanstva. Nemoguće ju je zaustaviti. Ali ju je moguće ublažiti i svesti u neke, nazovi normalne okvire. Kad se desi da cijela sela ili gradovi, pusti ostaju ili postaju mjesta u kojima žive samo starci, onda tu imamo ozbiljan problem i najozbiljnije se pitamo šta nam se to dešava, ali i zašto nam se dešava.
Voljela bih da znam da li je glvni razlog odlaska socijalna nesigurnost ili fizička nesigurnost. Da li su velika korupcija, nepotizam, siva ekonomija, loša zdravstvena zaštita, loša politička situacija, loš obrazovni sistem, loše komunikacije, loša inftastruktura – veći krivci za odlazak mladih, nego znatno niža lična primanja u odnosu na zemlje EU.
Rado bih opet i opet pokrenula neku javnu raspravu, neki okrugli sto, dala priliku mladima da kažu svoje mišljenje… Moramo neprekidno djelovati. Sve se prebrzo dešava…
“Iz neslužbenih dokaza koji govore o odlasku ljudi iz BiH najčešće se jasno može kazati da je glavni razlog nedostatak vjere u budućnost i to se sigurno događa radi teške ekonomske situacije i nedostatka prilika za zaposlenje, ali i zbog sveprisutnog osjećaja da budućnost neće biti nužno bolja. Trenutno vidimo i to da ljudi koji imaju posao napuštaju BiH, često da bi osigurali bolju budućnost za svoju djecu. Dakle, riječ je o široko rasprostranjenom nezadovoljstvu životom u BiH, a prema nekim ispitivanjima tome dodatno doprinosi i činjenica da oko 50 posto trenutne populacije razmišlja o napuštanju zemlje”, pojasnio je za Radiosarajevo.ba predstavnik IOM-a u BiH i sub-regionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert.
Također, i on je potvrdio podatke o zemljama u koje bh. emigranti najčešće odlaze, kazavši kako je jasno da su Austrija i Njemačka, te Slovenija, popularne zemlje odredišta, iako nema zvaničnih podataka jer ne postoji zakonska obaveza prijavljivanja takvih podataka. Sve to, naravno, itekako utječe na brojne probleme s kojima će se BiH suočavati u budućnosti i na prevelik “odliv mozgova”.
“Prema službenim podacima oko dva miliona državljana BiH živi vani i ti brojevi rastu sa svakom novo godinom. Ako ovo kombinirate sa sve starijom populacijom u zemlji, većina predviđanja se bazira na procjenama reduciranja ukupne populacije na tri miliona do 2050. godine. Činjenica da građani koji bi činili radnu snagu odlaze u velikim brojevima sigurno ima negativne efekte na ekonomiju ovdje – nedostatak radne snage i ograničeni potencijali talenta za pokretanje novih poslova i firmi. Također, zemlja gubi talente koji bi doprinijeli političkoj i kulturnoj obnovi, a država gubi kroz poreze koje bi ti ljudi uplatili. Još jedna nepovoljna posljedica je slom porodičnih struktura koje bi se uobičajeno brinule o starijima, i ovo već možemo primjetiti u nekim zajednicama u BiH. Jasno je da migracija prema vani predstavlja izazove koji će zahtjevati kreativna rješenja – biće interesantno gledati šta će eventualno priključenje BiH EU donijeti migracijskoj slici, na pozitivan i negativan način”, dodao je Van der Auweraert.
A.T.
PODUZETNICE.BA