Autorica: Enisa Aganović, cetrificirana Marte-Meo paktičarka
U prethodnim člancima objasnili smo prva dva elementa dobre prirodne komunikcije, a to su Dobro lice i Dobar ton. Predstavili smo ih kroz elemente Ljubav i Vazduh. Da bismo nekom dali najbolje od sebe u komunikaciji ispoljit ćemo ljubav kroz empatiju, razumjevanje i otvorenost. Sa druge strane, dobrim tonom ćemo akcentovati šta je potrebno, pravom intonacijom pružiti sigurnost i informacije.
Naredna dva elementa prirodne komunikacije Marte Meo metode su Čekanje i Imenovanje. Prikazat ćemo ih kroz asocijacije na osnovne elemente, a to su Zemlja i Voda.
Treći element Zemlja – ČEKANJE
Prizemljiti se ili napraviti uzemljenje brzom stilu naših reakcija treći je element Dobre prirodne komunikacije.
Ali, mi ne možemo čekati. Puno je toga za obaviti, život je brz, a mi kasnimo.
“Kakvo čekanje”, rekao bi zec iz Alise u zemlji čuda. Mi danas više nego ikad, umjesto uloge Alise igramo ulogu zeca, koji ne gledajući nikoga žuri noseći ogroman sat, veći i teži od njega samog. Da li nam je potreban takav teret?
Čekam te … čekam te da me pogledaš, da mi se obratiš, da obradiš sve informacije, da mi daš povratnu informaciju, da završiš neku aktivnost, uradiš neki zadatak, razumiješ ili jednostavno odlučiš da ne reagiješ.
Čekanjem ti dajem do znanja da te pratim, da te razumijem i što je najvažnije da stvaramo kvalitetan odnos. Jer “žurba je od sotone”, mudra izreka u učenju islama.
Kada se prizemljimo ne postoji gubitak vremena, već njegov dobitak.
Zato sam tu za tebe da ti ponudim čekanje pa kako kaže Marija Montessori i do 21 sekundu. Čekam i lijepo mi je u tom procesu, a rado bih sve više voljela da i mene neko čeka i prati.
Stvoreni od zemlje, mi ljudi – sačekajmo, budimo uzemljenje drugom i sebi.
Sve je stvoreno od vode (imenovanje)
Slijedeci element Marte Meo metode komunikacije.
Četvrti element Voda – IMENOVANJE
U komunikaciji, posebno sa djecom, često postavljamo sljedeća pitanja:
„Zašto ti se to desilo? Kako se zove ova životinja? Koliko imaš godina? Kako si?“
Puno pitanja koja često liče na testiranje i zahtijevanje. Počnimo od sebe, da li volimo da nas neko previše propituje i nešto stalno zahtjeva od nas. Naravno da je odgovor: „Ne“.
Imenovanjem stvari, događaja, situacija i osjećanja, povezujemo trenutne slike i riječi, manifestujemo procese i otvaramo mogućnosti za melodičnom komunikacijom, bez pravljenja čvorova. Težimo ih otpetljati.
Umjesto stalnog pitanja:“ Kako si?“, osobi koja je umorna i u problemu, bolje je konstatovati:
„Vidim da si danima umorna i odsutna. I ja se zbog toga osjećam tužno. Tu Sam za tebe“.
Umjesto nametanja rješenja, nudimo realne konstatacije, konkretnu podršku.
Imenujemo šta dijete trenutno radi:
„Penješ se na ljestve. Silaziš sa ljestvi. Obukao si jednu patiku, sada uzimaš drugu. Oblačiš drugu patiku“. “Kako si to spretno uradilo/la!“
(O pohvalama i kritikama više u opisu petog elementa. )
Enisa Aganović rođena je u Beogradu 06.08.1987. godine. Nakon završene Prve ekonomske škole u Beogradu, diplomira je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 2009. godine. Bavi se edukacijom djece i mladih u oblasti razvijanja kreativnih ideja, kreativnog učenja i kritičkog razmišljanja. Od 2013. godine svoj hobi formira u profesiju, a to je podučavanje tehnikama kreativnog učenja. Trener je u Centru za lično i profesionalno usavršavanje Sarajevo. Njen moto je: „Mislim, učim, radim i živim kreativno …“ Autorica je dvije knjige. Danas majka dva dječaka, predsjednica Udruženja MAK i cetrificirani Marte Meo paraktičar.
PODUZETNICE.BA
