Tehnološki park djeluje kao preduzetnički inkubator i pomaže malim preduzetnicima u realizaciji njihovih preduzetničkih ideja i inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja.Postavlja se pitanje da li su naši fakulteti i instituti spremni da pomognu mala i srednja preduzeća u implementaciji savremenih tehnologija ,kao što to čine isti u razvijenim zemljama.
Zemlje koje zaostaju u znanjima u oblasti visokih tehnologija trebaju koristiti tehnološke parkove za privlačenje stranih ulaganja a što će rezultirati pokretanje biznisa i povećanje zaposlenosti i budžeta na državnom nivou.Krucijalni razlog leži u zadržavanju mladih stručnjaka u zemlji,pružanjem mogućnosti da aktivno rade i životnu egzistenciju rješavaju u svojoj zemlji.Kvalitetno i dobro obrazovanje preduslov su za sve ovo.Univerziteti i fakulteti u Bosni i Hercegovini trebaju stvarati sve neophodne uslove za uspješno promovisanje tehnoloških parkova.Također,obrazovanje u BiH treba reformisati od najnižeg do najvišeg stepena obrazovanja iz razloga da ne proizvodimo i fabrikujemo kadrove za biroe već za potrebe tržišta rada.
Prednosti koje dobivaju preduzetnici u tehnološkim parkovima:
1.smanjenje troškova smještaja,
2.korištenje infrastrukture,
3.mentorstvo i savjeti u poslovanju,
4.podrška za inovacije,
5.zajednički projekti i klasteri,
6.poslovno obrazovanje i usavršavanje,
7.pomoć u marketing nastupima na izložbama i sajmovima,
zajednička web-stranica, prospekti, članci u novinama i sl.
8.donacije (korištenje donacija koje dobiva tehnološki park, licence Microsofta, računari i sl.).
Poslovni inkubator predstavlja „dom“za stvaranje novih i malih preduzeća.Veoma je važan u pomoći novim i malim preduzećima da prežive tokom prvih nekoliko godina poslovanja.
Poslovni inkubator je organizacija koja sistematizuje proces stvaranja uspješnih novih preduzeća,obezbjeđujući im odgovarajuće usluge kao što su:
-inkubatorski prostor,
-zajedničke usluge,
-poslovne savjete i podršku na licu mjesta,
-pristup finansijama i ekspertskim savjetima,
-usluge ugovaranja,
-briga o preduzećima i kada ona izađu iz inkubatora.
Do sada su se razvile dvije vrste preduzetničkih inkubatora:
1.Preduzetnički inkubator čija se funkcija ogleda u restauraciji neuslovnih ili poslovnih prostora koji su van funkcije u odgovarajući poslovno-proizvodni prostor i
2.Preduzetnički inkubator čija se misija ogleda u stvaranju novih preduzeća.
Osnovna funkcija prvih inkubatora se ogleda u omogućavanju onima koji posjeduju preduzetničke ideje da ih realiziju u poslovnim prostorima koji su obezbjeđeni po damping cjenama u odnosu na tržišne.
Poslovni inkubatori se,takođe mogu podjeliti u sljedeće dvije grupe:
1.višenamjenski inkubatori koji primaju preduzeća iz bilo koje grane,koja zadovoljavaju osnovne ekonomske kriterijume i
2.specijalizovani inkubatori koji se fokusiraju na određene aktivnosti.
Pored navedenih,možemo da definišemo i ostale tipove inkubatora:
1.Tehnopol-Tehnopol je urbana kategorija koja može da se proširi na nekoliko gradova u jednom regionu.
Tehnopol prihvata velika preduzeća i njihove istraživačke laboratorije,istarživačke institute,hitech preduzeća i posjeduje uslužna preduzeća za tansfer tehnologije.
2.Naučni park-je inkubator koji obezbjeđuje preduzećima kvalitetni poslovni prostor u blizini univerziteta.
Preduzeća koja se nalaze u naučnom parku su obično osnovana od strane univerzitetskog osoblja koje želi da komercijalizuje svoja istraživanja.
3.Istarživački park-Istraživački park ima iste karakteristike kao naučni park,ali ne dozvoljava proizvodne aktivnosti,ali su običajno povezani sa aktivnostima istraživačkog centra.
4.Poslovni park-Omogućava preduzećima da budu smještena u okruženju visokog kvaliteta i veoma podsjeća na naučni park.
U poslovnom parku nema ograničenja u smislu privredne grane kojom se preduzeće bavi,niti pravila za izlazak iz poslovnog parka.
5.Industrijski park-Industrijski park ili industrijska zona je velika lokacija koja obezbjeđuje zemljište i objekte za formiranje fabrika.
6.Poslovni i inovativni centar-Centar ima svoj menadžment koji pomaže preduzećima i osnovni mu je cilj stvaranje novih inovativnih preduzeća.
Za ulazak i izlazak iz poslovnog i inovativnog centra postoje striktna pravila.
7.Tehnološki centar-Tehnološki centar smješta svoje stanare u jednoj zgradi ili kompleksu poslovnih zgrada.
Njihova svrha je da smještaju mala preduzeća čiji je naglasak na proizvodnji.
8.Radionica-Radionice obezbjeđuju prostor za mala preduzeća i individualne preduzetnike uključene u osnovnu proizvodnju i zanatske aktivnosti.
9.Inovativni centar-Obezbjeđuje malim preduzećima savjete i pomoć u razvoju novih proizvoda ili procesa .
Oni ne pružaju smješataj i ne fokusiraju se na novu tehnologiju.Cilj im je da stimulišu razvoj novih preduzeća,često mjenjajući dinamiku poslovanja u nekom sektoru.
10.Centar preduzeća-Pruža savjete preduzetnicima i malim preduzećima ,ali ne obezbjeđuje poslovni prostor.
11.Inkubator bez zidova-U okruženju gdje postoji višak inkubatora koji pružaju smješataj svojim stanarima,inkubator može da odluči da se fokusira na pružanje nekih drugih usluga svojim klijentima,tzv,inkubator bez zidova.
Na osnovu navedenog vidimo da inkubatori predstavljaju jako važan instrument koji svi nivoi vlasti mogu upotrijebiti kako bi podstakli formiranje i opstanak novih preduzeća.
Prof.dr. Sadik Bahtić
SADIK BAHTIĆ (Sanski Most, 1957), doktor ekonomskih nauka, univerzitetski profesor, političar. Rođen je u Sanskom Mostu. Završio je Ekonomski fakultet u Banjoj Luci 1988. godine. Magistrirao je 2007., a doktorirao 2010. godine i stekao zvanje doktora ekonomskih nauka. Profesor je na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju na Univerzitetu u Travniku. Od 2012. godine prodekan je za nastavu na istom fakultetu. Poznaje njemački, engleski i ruski jezik. Aktivni je učesnik brojnih kongresa i simpozija u zemlji i inozemstvu, na kojima su veoma zapažena njegova naučna i stručna izlaganja. Bio je kantonalni poslanik i predsjednik Kluba poslanika SBiH u Kantonalnoj skupštini USK i poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Kao političar pokazao se, da je pragmatičar, bez bespotrebnih jalovih diskusija u parlamentu, spreman na kompromis i korektan dogovor sa koalicionim partnerima, ali nikada na štetu države Bosne i Hercegovine. Njegova pragmatičnost i elokvencija davali su efekte u tom zamršenom čvoru bosanskohercegovačke politike (u kojoj: jedan gradi – dva razgrađuju); tako da se, itekako, osjeti njegova neprisutnost u parlamentu USK kantona i parlamentu Bosne i Hercegovine, gdje su zasjeli mnogi spavači – uhljebljeni neproduktivni kadrovi pojedinih političkih stranaka. Nauka ga je, jednostavno rečeno, otela politici. Djela – knjige i skripte: Ekonomski razvoj, Ekonomika preduzeća, Mikroekonomija, Upravljanje investicijama, Projektni i investicioni menadžment. Objavio je brojne naučne i stručne radove u domaćim i inozemnim relevantnim naučnim časopisima.