Rođena kao kćerka robova u američkoj državi Luizijana, Sarah Breedlove ostala je u historiji upamćena kao C. J. Walker, poduzetnica i aktivistkinja, prva žena tamne puti koja je postala milionerka.
U obavljanje teških fizičkih poslova bila je uključena sa samo pet godina starosti. Pomagala je svojoj porodici u branju pamuka za bijele gospodare, kao i pranju njihove odjeće. Bila je peto dijete u porodici, rođeno 1867. godine, čime je formalno postala slobodna već po rođenju, jer je ropstvo zvanično ukinuto 1865. godine. Međutim, integrisanje Afroamerikanaca u društvo proces je koji nije mogao biti obavljen samim donošenjem odluke o ukidanju ropstva.
Kada je Sarah imala sedam godina, njeni roditelji su umrli od žute groznice, pa se ona zajedno sa sestrom seli u Vickdburg, gdje je odrastala u nekoliko porodica. Zlostavljanje od strane hranitelja uslovljavali su njeno često seljenje u nove domove. Sa samo 14 godina udaje za Mojsija McWilliamsa, a nakon tri godine braka na svijet donosi kćerku Leliu. Nažalost, brak nije dugo potrajao. Nakon četiri godine, Mojsija ubija rasistička grupa, a Sarah u 18. godini života postaje udovica i samohrana majka.
Kako bi preživjela i svom djetetu obezbijedila bolji život nego što je ona imala, Sarah je danju radila kao kuharica i kućna pomoćnica, a navečer pohađala časove u večernjoj školi i vrijedno radila na svom obrazovanju. Cilj joj je bio poslati kćerku na fakultet, što je i uspjela.
Kako mnogo posla i život u neuslovima prouzrokuju mnogo stresa, Sarah se počela suočavati sa zdravstvenim problemima. Svoj doprinos tome dala je i činjenica da većina Amerikanaca početkom 20. vijeka nije imala redovni pristup vodi i struji, zbog čega nisu mogli održavati higijenu. To je uticalo na gubitak kose i različite probleme sa kožom, zbog čega je Sarah odlučila da u svojoj kuhinji pravi različite preparate za kosu, sa nadom da će domaći sastojci riješiti njene tegobe. Kako to obično biva, ovo eksperimentisanje dovelo je do toga da kreira preparate koji su zaista bili učinkoviti. Ubrzo se seli u Denver, gdje je odlučila da svoje proizvode podijeli i sa ostalima. Nakon što su njeni prijatelji utvrdili da oni imaju uticaja na zdravlje njihove kose, Sarah se odvažila da i potpunim strancima ponudi svoje preparate – u zamjenu za novac. Prodajući ih od vrata do vrata, uvidjela je da kozmetikologija ima veliki potencijal, posebno među Afroamerikankama, odlučila je da pokrene svoj brend pod imenom Madam CJ Walker. Naziv je odabrala zbog svog novog muža, novinara Charlesa Josepha Walkera.
Posao se jako brzo razvio, a Sarah nije mogla sama zadovoljiti sve potrebe kupaca niti obući vrata svih domova koji su željeli probati njene preparate. Zbog toga je 1908. godine u Pitsburgu osnovala “Leila College”, sa namjerom da žene nauči kako da prodaju njene proizvode kupcima. Ovo se pokazalo kao veliki korak naprijed, jer je za samo dvije godine mrežu Madam C.J. Voker činilo više do hiljadu žene širom SAD. One su nazivane Walker agenti, a popularnost Madam C.J. Voker proizvoda za kosu doputovala je do dalekih Kariba. Agenti ove kozmetičke linije bile su žene obučene u duge crne suknje i bijele bluze, zbog čega su postale prepoznatljive na širokom tržištu.
Kako bi omogućila svim zainteresovanim ženama da pohađaju “Leila College”, Sarah je organizovala dopisnu školu i time direktno utjecala na njihovo ekonomsko osnaživanje. Njene polaznice su učile o njegovanju kose i prodajnim segmentima, a zatim dobijale posao koji im je pomagao da unaprijede svoj društveni položaj. Naporni rad jako brzo doveo je do rezultata, i to ogromnih. Nepunu deceniju nakon pokretanja svoje kozmetičke linije, Sarah je postala milionerka, čime se upisala u historiju.
Šireći posao, Sarah je u Indianapolisu osnovala laboratoriju i fabriku, gdje se kontantno radilo na razvijanju njenih preparata i poboljšanju njihovog kvaliteta. Ipak, nije sve bilo tako bajno. Zajedno sa poslovnim uspjehom pratile su je i razne glasine, koje su pokušavale da sruše njen ugled u javnosti i među kupcima. Jedna od njih bila je da Sarah putem preparata za ravnanje kose pokušava navesti Afroamerikanke da izgledaju kao bijele žene.
Srećom, nije se mnogo obazirala na to, odlučno je nastavila sa razvojem svog posla, ali ne zaboravljajući odakle je potekla. Podržavala je umjetnike, obrazovanje, crkve i kulturne centre, te se borila protiv rasizma. Zalagala se za to da zločini nad Afroamerikancima budu označeni kao krivično djelo, te da se konačno ukine praksa linčovanja.
Umrla je prilično rano, u 51. godini života, usred hipertenzije i zakazivanja bubrega. Pored nemjerljivog doprinosa jačanju položaja žena u Americi, iza sebe je ostavila snažne kompanije i imovinu vrijednu više od milion dolara. Prošle godine čuvene kompanije Sephora i Sundial Brands plasirale su liniju proizvoda koja je nosila njeno ime.
