Prof.dr. Sadik Bahtić
KOLUMNA: Kakav nas svijet čeka nakon pandemije?
Nakon pandemije svijet će se promjeniti i nikada više ništa neće biti isto. Sve je stalo, predviđa se da je oko milijardu ljudi ostalo kod kuće, a zbog pandemije smo bili primorani u kratkom roku prilagoditi se novonastaloj situaciji.
Pandemija koronavirusa zauvijek će promijeniti način na koji gledamo na društvo, politiku, otvorene prostore, javni prijevoz, zdravstvo, obrazovanje, pa i šoping. U svijetu nakon pandemije, tehnologije koje ne volimo mogle bi postati i biti ključni faktor za naš opstanak. Obrazovni se sistem preko noći preselio u kuće i na televizore, pozorišta i koncerti na internet, a čak se i vjerski obredi prenose videovezom. Mnogo se toga promijenilo od jučer do danas, no nastavak je to trenda brzih promjena koji nas zapravo prati tokom posljednjeg vijeka Zapitajmo se, kakve su bile naše svakodnevne navike prije deset godina, koje smo uređaje posjedovali i kako smo kupovali stvari.
Odvija se nevidljivi svjetski rat u kojemu je cijela civilizacija na istoj strani. Pandemija virusa Covid-19 dodatno je ubrzala tehnološku adaptaciju. Oni koji do sad nisu trebali, ili htjeli, koristiti tehnologiju, ( i sam sam taj) sad više nemaju izbora. Može se reći da je potreba za izolacijom pojačala našu potrebu za životom online. Zbog pandemije imamo priliku svjedočiti kako neke tehnologije funkcioniraju u suživotu s ljudima. Tehnologijom protiv čekanja u redu starije generacije, koje su uglavnom izbjegavale online kupnju ili bankarstvo, sad uviđaju koliko im takve usluge mogu olakšati život, uštedjeti vrijeme te koliko zapravo nisu komplicirane za korištenje. Cilj svakog tehnološkog sistema je služiti ljudima i svaka online usluga bit će dizajnirana kako bi je osoba što jednostavnije koristila. Tako smo odlaske na tržnicu, prodavnice, roštiljnice, što je starijima često i fizički napor, zamijenili online narudžbama. Osim proizvoda s tržnice, na kućnu adresu možete naručiti, recimo, domaće kolače i mesarske proizvode. U nekoliko klikova možete posjetiti i svoju banku a većina banaka je tako cijelu banku preselila online i kreirala tzv. virtualnu poslovnicu.
Svijet će se suočiti sa globalnom krizom kakva već dugo nije viđena, a recesija će se najprije vidjeti u krizi poslovanja koja će unazaditi društvo u narednih nekoliko godina. Očekivati je da, kao i u ekonomskoj krizi 2008.godine, veliki broj radnika će ostati bez posla, jer dio radnih mjesta koja će nestati nikad više neće biti vraćena, nego će biti potrebno pronaći nove poslove, nova zanimanja. Radno mjesto je ključna spona ova dva procesa, pa stoga možemo procjeniti da će doći do ozbiljne promjene u strukturiranju poslovnog procesa, pri čemu mislimo na zanimanje i profesiju koje nisu fiksno vezane za proizvodni proces, na primer, učitelji, nastavnici, profesori i službenici za razliku od ljekara, prvi mogu raditi od kuće online dok ljekari to ne mogu.
Ova kriza je pokazala da se u našem svijetu mnogi problemi ne mogu riješiti unutar državnih granica i zbog toga je neophodno jedinstvo i saradnja svih država kako bi se efikasnije nosili sa ovim problemom. Pandemija je nesreća koja podjednako udara na sve i predstavlja planetarnu opasnost i zato je veoma važno u cijelom svijetu, a posebno kod nas u Bosni i Hercegovini zaboraviti na nacionalizam, na politička razmimoilaženja i ideološke sukobe, jer svi mi koji živimo u BiH djelimo istu sudbinu. Također, pandemija nas podsjeća da smo svi jednaki na planeti i da nečiji životi nisu vredniji od drugih i da sve gubi smisao pred pandemijom.
Pandemija predstavlja rizik za stanovništvo hiljadu puta veće od ratova i da sad vidimo koliko je svijet postao međusobno ovisan. Protiv pandemije, klimatskih promjena, otpornosti na antibiotike i druge globalne promjene, jedino se možemo boriti zajednički, moramo izgraditi kooperativan svijet u kojem ćemo shvatiti da smo jaki onoliko, koliko su jaki najslabiji među nama. Ovdje ne smijemo zaboraviti na globalne ekonomske posljedice pandemije, sistem je zasnovan na profitu, a kada profita nema, sistem pada i sve se urušava.
U globalnoj ekonomiji je ključ svih svjetskih problema, potrebni su nam zdravi i stručni ljudi da bi se ekonomija oporavila i postala jaka, s toga ulaganje u javno zdravstvo, nauku i istraživanje bit će najisplativija investicija svake države, svakog društva.
Kriza korona virusom, je prilika da neke od grešaka iz proteklih godina nazovemo njihovim pravim imenom i da prilagodimo naš put u skladu sa kompasom realnosti, a da bismo to uspjeli ljudi širom svijeta, počevši sa bankarima, innstitucionalnim i političkim liderima, morat će staviti realnost na prvo mjesto.
Na kraju kolumne, velika podrška herojima u bjelom – ljekarima i medicinskom osoblju, ljuduma koji su na prvoj borbenoj liniji.
PODUZETNICE.BA