U svim razvijenim zemljama Zapada i u mnogim zemljama u razvoju mala privreda i preduzetništvo malih privrednika u cjelini se podržavaju od strane države, državnih institucija i nevladinih organizacija i to na razne načine.
Takva orjentacija tržišno razvijenih zemalja ima duboke korijene, s obzirom na činjenicu da je kapitalizam isprobao više razvojnih modela nasuprot jednodimenzionalnim modelima kontrole privrednih tokova koji su manje-više decenijama praktikovale zemlje socijalističkog i sličnih društveno ekonomskih sistema.
Razvijene zemlje su na vrijeme shvatile da su mala i srednja preduzeća stub daljeg razvoja privrede i društva i nisu dogmatski insistirali na bezrezervnoj podršći velikim privrednim subjektima,mada je večina i od takvih imala i ima realne mogučnosti za opstanak.
Slično vodećim zemljama Zapada,mnoge male privrede koje su prije tri do pet decenija počele sa implementacijom tržišno-kapitalističkih principa i razvoju privrede,već danas su dosegle zavidan nivo razvijenosti upravo zahvaljujući razvoju male privrede.Razvoj male privrede omogućio im je izvoznu orijentaciju tako da danas imaju zavidan trgovinski i finansijski suficit.
Preduzetništvo ima veliku ulogu i značaj u razvijenim zemljama. U tim bi zemljama preduzetništvo trebalo biti vodič za zemlje u razvoju i tranziciji, kako pokrenuti i razvijati menadžment i preuzetništvo. Njihova iskustva i znanja mogla bi se primjeniti u oblikovanju nacionalnih programa Bosne i Hercegovine, s ciljem ubrazanja provrednog rasta i razvoja zemlje.
Austrija je izvanredan primjer uspješne politike općeg razvoja poticanjem nastanka malih preduzeća. Ta je zemlja putem malih preduzeća osigurala brz privredni rast i visoku konkurentnost. Većina malih i srednjih preduzeca u Austriji djeluju na području obrtništva, trgovine i turizma. Sektor turizma je tipičan sektor malog preduzetništva, u kojem se bez velikih inovacija racionalno koriste prirodni resursi i ostvaruje visok dohodak.
Godišnji prihod Austrije od turizma je oko dvadeset(20)milijardi eura.
Važno je naglasiti da ministar privrede Austrije mora svake druge godine počevši od 1982.godine podnijeti u parlamentu izvještaj o stanju malih i srednjih preduzeća, koje predstavlja najvažniji izvor informacija o razvoju tih preduzeća. Kvalitetan rad, znanje i opća briga za napredak u stabilnom pravnom i socijalnom okruženju, uz otvorenost prema svijetu, mogu biti dovoljni uslovi za brz privredni razvoj i socijalnu stabilnost.
Za Austriju se s pravom može reći da je zemlja malih preduzeća i preduzetnika.
Švicarska je poznata po tome što je svoj privredni razvoj pretežno temeljila na malim i srednjim preduzećima. U 1995.g. u Švicarskoj je od ukupno 245.000 preduzeća bilo 97,1% malih, 2,7% srednjih i samo 0,2% velikih preduzeća. Prosječan broj zaposlenih u malim i srednjim preduzećima iznosio je 8.
Švicarska ima dugu tradiciju pomaganja razvoja malih preduzetnika. Glavnina javnih programa poticanja razvoja razrađena je na regionalnoj i lokalnoj razini. Daje se pomoć za razvoj, finansijske informacije, novčana pomoć, pomoć za povećanje zaposlenosti i za istraživanja. Krucijalan je naglasak na stručnom obrazovanju i konkurenciji. Za preduzetničko obrazovanje mladih Švicarska (kao i Austrija i Njemačka) ima dvojni sistem, koji im omogućuje da osnovnu i višu obuku dobiju u preduzećima, uporedo s obukom na fakultetima.
U zemljama tržišne privrede, privatnog vlasništva i slobodne preduzetničke tradicije postoje brojne finansijske institucije kojima se preduzetnici mogu obratiti za dobivanje finansijskih sredstava. Te finansijske institucije i razni finansijski oblici, kao i postojanje finansijskih tržišta pogoduju razvoj preduzetništva, jer pružaju raznovrsne mogućnosti pribavljanja novca za ulaganja.
Njemačka, kao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, ima u osnovi samo dva tipa finansijskih institucija: banke i štedionice. Štedionice predstavljaju najači dio njemačkog bankarskog sistema. One kreditiraju i finansiraju privredni razvoj zemlje, preduzeća i privatnog preduzetništva, zanatsko-proizvodne industrijske djelatnosti, te snažnu vanjskotrgovinsku orijentaciju, što uključuje zemljoradnju, šumarstvo, ribarstvo, vodoprivredu, energetiku, prerađivačku industriju, građevinarstvo, trgovinu, transport, komunikacije, javni uslužni sektor i slobodna zanimanja. Austrija,Njemačka i Švicarska su samo tri primjera razvijenih zemalja,koja svoj privredni razvoj temelje na preduzetništvu.
Kulturna i geografska bliskost s Bosnom i Hercegovinom,te sličnost privrednih struktura mogu njihovo iskustvo učiniti inspirativnim i za bh preduzetnike i olakšati praktičnu saradnju u mnogim područjima.Osim njih,treba navesti i jednu od jajjačih
sila svijeta koja svoj privredni uspjeh temelji na preduzetništvu,a to je Japan.
Japan je država koja stimuliše razvoj onih preduzeća koja su nužno potrebna za razvoj cjelokupne privrede.Tako je japanska vlada mala i srednja preduzeća učinila posebno važnim
za razvoj cjelokupne privrede i zaštitila ih zakonima,pružajući im uz to stručnu i finansijsku
pomoć.U Japanu vlada preko svojih finansijskih organizacija osigurava finansiranje malih i
srednjih preduzeća po povoljnijim uslovima nego privatne banke.
Autor: prof.dr.Sadik Bahtić
SADIK BAHTIĆ (Sanski Most, 1957), doktor ekonomskih nauka, univerzitetski profesor, političar. Rođen je u Sanskom Mostu. Završio je Ekonomski fakultet u Banjoj Luci 1988. godine. Magistrirao je 2007., a doktorirao 2010. godine i stekao zvanje doktora ekonomskih nauka. Profesor je na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju na Univerzitetu u Travniku. Od 2012. godine prodekan je za nastavu na istom fakultetu. Poznaje njemački, engleski i ruski jezik. Aktivni je učesnik brojnih kongresa i simpozija u zemlji i inozemstvu, na kojima su veoma zapažena njegova naučna i stručna izlaganja. Bio je kantonalni poslanik i predsjednik Kluba poslanika SBiH u Kantonalnoj skupštini USK i poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Kao političar pokazao se, da je pragmatičar, bez bespotrebnih jalovih diskusija u parlamentu, spreman na kompromis i korektan dogovor sa koalicionim partnerima, ali nikada na štetu države Bosne i Hercegovine. Njegova pragmatičnost i elokvencija davali su efekte u tom zamršenom čvoru bosanskohercegovačke politike (u kojoj: jedan gradi – dva razgrađuju); tako da se, itekako, osjeti njegova neprisutnost u parlamentu USK kantona i parlamentu Bosne i Hercegovine, gdje su zasjeli mnogi spavači – uhljebljeni neproduktivni kadrovi pojedinih političkih stranaka. Nauka ga je, jednostavno rečeno, otela politici. Djela – knjige i skripte: Ekonomski razvoj, Ekonomika preduzeća, Mikroekonomija, Upravljanje investicijama, Projektni i investicioni menadžment. Objavio je brojne naučne i stručne radove u domaćim i inozemnim relevantnim naučnim časopisima.
