Mada poduzetnik, u prvoj fazi, često stidljivo u javnosti iznosi svoje biznis planove jer ih okruženje najčešće doživljava kao nerealne snove o slavi ili ličnom uspjehu, ipak baš u tom, početnom stadiju poslovanja, biznis plan predstavlja najvažniji dokument. Naravno da je poduzetnik, prije nego je krenuo u realizaciju imao ideju, a zatim neki plan, osnosno jasnu (ili manje jasnu) viziju kako će da ga realizuje. Realno je da je prvo sagledao sve svoje resurse. Sve mogućnosti, sve svoje prednosti i slabosti, a zatim se okrenuo oko sebe i sagledao i prilike i neprilike iz okruženja. Bez obzira da li je to ili nije stavio na papir, on je upravo učinio prvi korak u planiranju, odnosno prvi korak ka realizaciji svoje ideje. Nakon ovog prvog plana, u toku procesa realizacije i rasta biznisa, biće još mnogo manjih planova ili čak i mijenjanja planova, ali onaj prvi će uvijek ostati kao jasna vodilja ka uspjehu ili čvrsta osnova na koju će se nadograđivati sve ostale ideje.
Nadovezujuće se na gore navedeno istaći ću da je po meni neophodno da biznis plan napiše sam poduzetnik, mada nema nikakve smetnje da se konsultuje sa stručnjacima iz različitih oblasti, ali da to konsultovanje ne pređe granice informisanja. Pravnici, računovođe, inženjeri, marketinški savjetnici, samo su konsultanti do koji se može često doći na besplatnim radionicama za “stratapove”, ali se njihove usluge u drugoj fazi, fazi ozbiljnog pristupanju planiranju, naplaćuju i kod nas se dešava da poduzetnik zanemari njihovu zuzetnu važnost. O poslijedicama takvog postupka govoriću u nastavku izlaganja.
Pored navedenog još bih istakla i potrebu poduzetnika da zaštiti svoju poslovnu ideju. Profesionalci koje poduzetnik okupi oko sebe će se najčešće ponašati profesionalno, ali se nerijetko u praksi dešava da se poduzetnik žali da mu je potencijalni poslovni partner ili neko iz najbližeg okruženja “ukrao” poslovnu ideju. Istakla bih neophodnost da se poslovna ideja “zaštiti” u okviru zakonskih i svakih drugih mogućnosti, mada eventualno kopiranje od strane konkurencije je nemoguće predvidjeti.
Preduzeća su specijalizovane organizacije posvećene upravljanju procesom proizvodnje. Proizvodnja se organizuje u preduzećima zato što efikasnost obično zahtijeva proizvodnju velikih razmjera, pribavljanje značajnih finansijskih sredstava, pažljivo upravljanje i nadgledanje tekućih poslovnih aktivnosti.
Mala i srednja preduzeća (u nastavku MSP) postoje u skoro svim privrednim obastima i predstavljaju veoma važan dio svake nacionalne ekonomije. Mada su mala i imaju mali kapital i pojedinačno upošljavaju mali broj radnika, samo u EU od 20 miliona registrovanih preduzeća, 99% su MSP. Zapošljavaju čak više od 50% od ukupnog broja zaposlenih, značajno utiču na bruto nacionalni dohodak i predstavljaju značajan faktor nacionalne stabilnosti. Upravo među MSP nalaze se i brzorastuće kompanije koje imaju visoku stopu rasta i veći broj inovacija, u odnosu na velike kompanije. Pored mnogih specifičnosti koje nose, posebno govorimo i o poslovnim planovima u malim i srednjim preduzećima.
ŠTA JE POSLOVNI PLAN?
U stručnoj literaturi in a internet moguće je pronaći veliki broj definicija poslovnog plana. Mnogi autori su na različite načine definisali suštinu i vrste poslovnog planiranja.
Poslovni plan je pisani dokument koji pripremna poduzetnik, a koji opisuje sve važne vanjske i unutarnje elemente uključene u pokretanja novog poduhvata. Često je plan integracija funkcionalnih planova kao što su marketinški, finansijski, proizvodni i plan o ljudskim potencijalima. To je plan puta koji će odgovoriti na pitanja: Gdje sam? Kuda idem? Gdje ću stići? Sve zainteresovane strane će biti u nekoj fazi zainteresovane i za poslovni plan. Neke će zanimati cijeli, a neke tek neki dijelovi biznis plana.
Poslovni plan predstavlja elaborat (dokument) koji sadrži osnovne elemente jednog poslovnog poduhvata koji namjerava da realizuje određeno preduzeće ili preduzetnik i koji omogućava potencijalnim investitorima i finansijerima brže razmatranje prezentovanog poduhvata i lakše i efikasnije donošenje odluke o eventualnom finansiranju, odnosno učešću u realizaciji istog.
Biznis plan je pisani dokument koji detaljno opisuje predloženi novi poslovni poduhvat i predviđene poslovne rezultate, napisan od strane preduzetnika (ili/i lica koje on angažuje) u cilju detaljnog i realnog sagledavanja ciljeva, aktivnosti realizovanja i potencijala novog poslovnog poduhvata.[
Iz navedenog zaključujemo da u praksi postoji veliki broj definicija biznis planova, ali da je suština veoma slična. Ipak ćemo naglasiti da sam pristup planiranju nije uvijek isti, jer su rasličiti i razlozi zbog kojih im pristupamo. Neki put je to novi poslovni poduhvat, nekad aplikacija za kredit, nekad privlačenje investitora itd. Svaki od ovih razloga nosi i svoje specifičnosti, te u toku same izrade, u zavisnosti od potreba, akcenat će se staviti na različite dijelove poslovnog plana.
Najčešće vrste poslovnih planova koje susrećemo u praksi MSP su:
- Start up plan
- Interni plan
- Strateški plan
- Operativni plan
- Plan rasta
- Plan izvodljivosti
Start up planje poslovni plan koji se odnosi na pokretanje novog posla. On predstavlja najtipičniju vrstu poslovnog plana, a koristi se priliko pokretanja novog posla ili razrade poslovne ideje.
Interni planje plan koji se najčešće izrađuje za potrebe vlasnika ili menadžmenta preduzeća, sa ciljem jasnijeg sagledavanja pravca razvoja kompanije.
Strateški plan je vrsta internog planačija je svrha izbor strategije za dolazak do cilja. Nužno sadrži viziju i misiju, te okvirni plan realizacije.
Operativni planje također vrsta internog plana usmjeren na realizaciju planiranih aktivnosti.
Plan rastaje i plan uvođenja novih poslova i širenja poslovnih aktivnosti izrađuje se, kao što mu ii me govori, u momentu kad kompanija dostigne određeni nivo i želi tržištu ponuditi nove proizvode ili usluge
Plan izvodljivosti(fizibiliti plan) predstavlja kombinaciju start up plana i jednog od internih planova. U pravilu, plan izvodljivosti trebao bi da prethodi bilo kakvom detaljnijem planiranju, s obzirom da je njegova svrha da omogući preduzetniku ili menadžmentu da procjeni da li je određena poslovna ideja dobra, odnosno da donese odluku da li treba da se ide u njenu realizaciju ili ne.
U skladu sa temom koja je predmet ovog rada, a i najčešći je slučaj u praksi, akcenat stavljamo planiranje u malim i srednjim preduzećima, ali prvenstveno kao dio strategije u okviru poslovanja MSP.
Prilikom pokretanja biznisa, rekontsrukcije kompanije ili jednostavno realizaciji neke nove poslovne ideje, planiranje će podrazumjevati ujedno i strateški pristup cijelom procesu. Strateški pristup je uvijek dugoročan ili srednjoročan, ali se u praksi nalazi “iscjepkan” na mnogo kraće periode, to upravo omogućuje jednu elastičnost u realizaciji, ali i mogućnost predviđanja, skoro pa do detalja, što će itekako olakšati procese realizacije i pomoći da se cilj nikada ne izgubi iz vida.
Naglasićemo još jednom: poslovni plan se izrađuje kako bi se predvidjela buduća događanja i način prilagođavanja poslovanja uslovima u okruženju, te sa de smanji stepen rizika, vremena i sredstava. (ali) Praksa je pokazala da je nemoguće sve unaprijed predvidjeti.
Poslovni plan se temelji na nekoliko načela:
-da je lako čitljiv i razumljiv,
-da je orijentisan prema tržištu,
-da sadrži procjenu uticaja konkurencije
da ima uvjerljivu i realnu razvojnu viziju
Poslovni plan mora odgovarati na slijedeća pitanja:
Da li je poslovna zamisao dobro postavljena?
Postoji li tržište za taj proizvod, ko je konkurencija i zašto bi kupci kupovali taj proizvod?
Da li su finansijski podatci realni?
Da li se raspolaže sa kvalitetnim menadžmentom koji to može izvesti?
Kolika je sigurnost za povrat kredita?
ELEMENTI POSLOVNOG PLANA
Baz obzira na veličinu preduzetnika i preduzeća i bez obzira na period na koji se plan odnosi, dobro napravljen plan mora sadržavati sve bitne elemente, a to su:
- Osnovni podaci o poduzetniku – djelatnost, vlasnička struktura, posljednji finansijski izvještaji;
- Prikaz proizvoda i usluga – šta predizeće nudi na tržištu, koji proizvod, uslugu, franšizu;
- Analiza tržišta i konkurencije;
- Planirana marketing strategija – tarhetirane skupine, politika cijena, oglašavanje, brendiranje;
- Proizvodnja i distribucija – potencijal i sposonost preduzetnika, strandardi, distribucija i podrška korisnicima;
- Finansije – finansijska konstrukcija, potrebna sredstva i izvori sredstava, te očekivani poslovni rezultat;
- Podatci o menadžerskom timu – kvalitetan menadžer je najveći garant uspjeha.
Adisa Tufo – ekonomistica iz Sarajeva, poduzetnica, menadžerka, liderka, blogerka, umjetnica, motivacijski govornik, business i life coach i pčelarka. U posljednih pet godina veoma uspješno rukovodi porodičnom kompanijom ČIP SISTEMI, koja se prvenstveno bavi djelatnostima iz oblasti elektro industrije, ali gospođa Tufo je osmislila i dodatne djelatnosti iz oblasti kreativne industrije. Distribucija repromaterijala za različite rukotvorine, izdavaštvo i mediji, samo su dio novih realizovanih projekata unutar ove uspješne kompanije, čija je i dalje temeljna djelatnost ostala u oblasti elektro industrije i cijela kompanija se razvija prvenstveno u tom pravcu. Gospođa Tufo je vlasnica i glavna urednica portala www.poduzetnice.ba i jedna od osnivačica bosanskohercegovačkog udruženja poduzetnica “PoduzetniceIN” .
Danas veoma aktivna u nevladinom sektoru, autorica knjige i lifestyle priručnika “Vruć krompir”- price o ljubavi, strasti, poduzetništvu i snovima jedne žene; te rado viđen motivacijski govornik na svim većim i značajnijim kongresima i konferencijama iz oblasti biznisa, u svim zemljama regiona. Veoma zapažena od strane medija, dobitnica niza priznanja i nagrada za svoj rad, među kojima se ističu priznanja: “Uspješne Žene BiH ”, “NajŽena XXI veka Jugoistočne Evrope” i “Dama godine 2018.”
poduzetnice.ba