Prof. dr. Sadik Bahtić
Visina, broj poreza i doprinosa koje plaćaju preduzeća utiče na njihovo poslovanje, a pogotovo, na rad malih i srednjih preduzeća.
Ovaj uticaj se manifestuje na više načina, a izrazito kroz visinu stope direktnih poreza i doprinosa. U sadašnjem poreskom sistemu, koji važi u Bosni i Hercegovini, stope poreza su proporcionalne i nisu stimulativne za mala i srednja preduzeća čiji kapital i zarada nisu takvi da bi bez dodatnih stimulativnih mjera omogućavali razvoj tih preduzeća. U tom pogledu, moje je mišljenje da bi jedna od stimulativnijih mjera mogla da bude i povoljnija stopa pojedinaih poreza za mikro biznis i mala preduzeća.
U Bosni i Hrecgovini porezi i doprinosi su veliki i negativno utiču na rad malih i srednjih preduzeća te stimulišu rad na crno i sivu ekonomiju. Kod indirektnog oporezivanja, na poslovanje malih i srednjih preduzeća utiče i način obračuna, mjesto i vrijeme plaćanja indirektnih poreza. Primjera radi, za izvršenu prodaju proizvoda ili izvršenu uslugu, porez se mora obračunati i platiti u određenom roku, bez obzira da li su roba, odnosno usluga, naplaćeni.
A to pogađa mala i srednja preduzeća zbog manjeg obima obrtnog kapitala. Poreskim rješenjima, na ovaj način država sebi obezbjeđuje sigurnost kontinuiranog priliva sredstava, dok mala i srednja preduzeća usporavaju u razvoju. Niski porezi i uprošćena regulativa neophodni su za razvoj malih i srednjih preduzeća, s toga smatram da vlasti u Bosni i Hercegovini treba da idu ka smanjenju poreza i doprinosa što će rezultirati povećanjem broja poreskih obveznika.
Međutim, dobre ideje i preduzetnički duh ponekad nisu dovoljni kada je potrebno bankarsko finansiranje, a banke traže dodatno obezbjeđenje, koje je teško nabaviti. Jedan od načina da se ublaže teškoće malih i srednjih preduzeća jeste da se oforme specijalizovane finansijske institucije koje bi se bavile njihovim problemima i kreditiranje kao n.pr. u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj.
Također, institucije u Bosni i Hercegovini koje se bave kontrolom i ubiranjem poreza, poresku politiku trebaju učiniti transparentnom t.jest približiti je svakom građaninu, jer poreski obveznik treba i mora da zna gdje se troše njegova budžetska sredstva i da on bude subjekt poreske politike a ne objekt kao što je sad slučaj. Edukacija uposlenika koji rade u kontrolnim organima treba da bude stalan proces. Država treba da stimuliše i nagradi sve one koji rade na ubiranju poreza povećanjem plata, jer time se suzbija korupcija i mito a povećavaju prihodi u budžetu.
Na kraju, moj prijedlog je da država ide ka smanjenju poreza i doprinosa u cilju rasterećenja i povećanja broja poreskih obveznika, a samim time i povećanja zaposlenosti. Da se razmisli o uvođenju diferencijalne stope PDV-a kako bi se povećali porezi na luksuz, igre na sreću, duhan i alkohol, a ukinuli ili smanjili poreze na osnovne životne namirnice ( ulje, šećer, brašno, so, lijekove, knjige itd.), to jest, treba da se se vodi briga o kategorijama socijalno najugroženijeg stanovništva.
SADIK BAHTIĆ (Sanski Most, 1957), doktor ekonomskih nauka, univerzitetski profesor, političar. Rođen je u Sanskom Mostu. Završio je Ekonomski fakultet u Banjoj Luci 1988. godine. Magistrirao je 2007., a doktorirao 2010. godine i stekao zvanje doktora ekonomskih nauka. Profesor je na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju na Univerzitetu u Travniku. Od 2012. godine prodekan je za nastavu na istom fakultetu. Poznaje njemački, engleski i ruski jezik. Aktivni je učesnik brojnih kongresa i simpozija u zemlji i inozemstvu, na kojima su veoma zapažena njegova naučna i stručna izlaganja. Bio je kantonalni poslanik i predsjednik Kluba poslanika SBiH u Kantonalnoj skupštini USK i poslanik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Kao političar pokazao se, da je pragmatičar, bez bespotrebnih jalovih diskusija u parlamentu, spreman na kompromis i korektan dogovor sa koalicionim partnerima, ali nikada na štetu države Bosne i Hercegovine. Njegova pragmatičnost i elokvencija davali su efekte u tom zamršenom čvoru bosanskohercegovačke politike (u kojoj: jedan gradi – dva razgrađuju); tako da se, itekako, osjeti njegova neprisutnost u parlamentu USK kantona i parlamentu Bosne i Hercegovine, gdje su zasjeli mnogi spavači – uhljebljeni neproduktivni kadrovi pojedinih političkih stranaka. Nauka ga je, jednostavno rečeno, otela politici. Djela – knjige i skripte: Ekonomski razvoj, Ekonomika preduzeća, Mikroekonomija, Upravljanje investicijama, Projektni i investicioni menadžment. Objavio je brojne naučne i stručne radove u domaćim i inozemnim relevantnim naučnim časopisima.